Pored Murat – kapetana Gradaščevića, u Gradačcu je bilo još ljudi koji su posjedovali bogate i lijepe privatne biblioteke. Zna se npr. da su muderisi Muftići imali veliku porodičnu biblioteku. Dugogodišnji imam Husejnije džamije Hafiz Mustafa ef. Imamović (1853 – 1918.) posjedovao je lijepu porodičnu biblioteku. Hafiz Mehmed ef. Kovačević, koji je bio rodom iz Glamoča i Hafiz Sejfulah ef. Tufekčić, posjedovali su takođe privatne biblioteke.
Recimo sada nešto više o osnivaču biblioteke, Fadil paši Šerifoviću. 
Rođen je 1802. godine u Sarajevu i kao veoma mlad postaje sljedbenik poznatog turskog pjesnka Mevlana-Dželaludina Rumija. Vjersko obrazovanje i prirodna nadarenost mu omogućuju da več 1827. godine postane glavni imam Careve džamije u Sarajevu, što mu podiže ugled u narodu. 
Interesovanje za državne poslove i stečeni ugled, dovode ga 1832. godine na položaj sarajevskog kadije, a več sljedeće godine postaje Muteselim sarajevske oblasti. Posto je te godine, poslije neuspjelog ustanka Husein-kapetana Gradaščevića, ukinuta gradačačka kapetanija, sarajavskoj oblasti se pridodaje gradačačko područje sa gradovima Srebrenik, Gračanica i Derventa, tako da Fadil paša Šerifović jedno vrijeme upravlja i Gradačcem. Ovo posebno naglašavam, jer se veoma rijetko pominje podatak ko je upravljao Gradačcem poslije Gradaščevića. U tom periodu nastala je i ova naša stara biblioteka. Pošto se istakao kao mudar upravitelj jedne velike teritorijalne oblasti, več 1840. godine, Fadil Šerifovic dobija titulu Paše.Svoje napredovanje u državnim poslovima iskoristio je i za lično bogaćenje. To mu je omogućilo lagodan život pa se bavio pisanjem pjesama i kaliografiom. Spjevao je DIVAN koji sadrži sve vrste pjesama karakteristične za klasični turski divan. Sa dolaskom austro-ugarske vlasti Fadil paša Šerifović napušta Bosnu i seli se za Tursku iz koje se više nikad nije vratio.
Tekst napisao, Mirza Avdičević