spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Naslovnica Life style Bijelim krovovima protiv globalnog zagrijavanja

Bijelim krovovima protiv globalnog zagrijavanja

0

Reflektovanjem dijela sunčeve energije mogla bi se sniziti temperatura u gradovima.

Bojenje krovova u bijelo može znatno ublažiti temperaturu u gradovima i smanjiti efekte globalnog otopljenja. Novo istraživanje  NCAR-a sugeriše da bi farbanje krovova kuća u bijelo moglo pomoći društvu u borbi s klimatskim promenama. Istraživanje je pokazalo da bijeli krovovi, bar u teoriji, mogu biti efikasna metoda za smanjenje vrućine u urbanim sredinama.

Gradovi su posebno osjetljivi na klimatske promjene, jer su inače topliji od okolnih ruralnih područja. Asfaltni putevi, katranski pokrivači na krovovima i druge vještačke površine apsorbuju sunčevu energiju, stvarajući efekat urbanog ostrva vrućine, koji u prosjeku može podići temperaturu do tri stepena Celzijusa ili više u poređenju s ruralnim područjima. Bijeli krovovi reflektovali bi dio sunčeve energije i tako spustili temperaturu. Stvar funkcioniše po istom principu po kom je ugodnije nositi bijelu nego crnu majicu kad je toplo vrijeme.

Simulacije na računaru pokazale su da je moguće spustiti temperature za 33 odsto ukoliko bi se krovovi kuća u gradovima obojili u bijelo.

Tokom studije korišten je novi računarski model za simuliranje količine solarne energije apsorbovane ili reflektovane u urbanim površinama. Simulacije na računaru pokazale su da je moguće spustiti temperature za 33 odsto ukoliko bi se krovovi kuća u gradovima obojili u bijelo. Efekt hlađenja bio bi posebno izražen danju, posebno ljeti. Autori naglašavaju kako njihova istraživanja treba gledati s hipotetskog stajališta. U stvarnom svijetu bi efekat hlađenja vjerovatno bio nešto slabiji, jer bi prašina i vremenski uslovi postepeno uzrokovali tamnjenje bijele boje, dok bi krovovi ponegdje  ostali neobojeni zbog raznih otvora na njima.

Bijeli krovovi imali bi efekat hlađenja i unutar samih zgrada. To bi rezultovalo, u zavisnosti od lokalne klime, promenom količine energije korišćene za grijanje i hlađenje, što bi imalo posljedice na spoljašnju temperaturu i potrošnju fosilnih goriva povezanu s globalnim otopljavanjem.

Istraživanje je pokazalo da bi neki gradovi imali više koristi od drugih što se tiče bojenja krovova. Sve bi zavisilo od količine krovova u gradu (više njih donosi i više koristi), njihove konstrukcije (ukoliko kroz njih prolazi mnogo toplote u unutrašnjost, manje su djelotvorni) i lokacije (bijeli bi imali veći uticaj u toplijim područjima). Istraživanja su pokazala da bi se zona Njujorka, na primer, u ljetnjim popodnevima mogla ohladiti skoro za jedan stepen Celzijusa.

(Znanost)