Muči vas vlaga u domu? Ovi trikovi će vam pomoći da je se riješite
28/12/2013

Odstranjivanje vlage u stanu ili kući često zahtijeva ozbiljne građevinske zahvate

vlagaŽuto-smeđe mrlje na zidovima i vonj plijesni problem je koji se s ovim hladnim danima ponovno vratio u mnoge domove. Je li ga uopće moguće iskorijeniti? Arhitektica Tanja Herr, specijalist za ravne i zelene krovove, kaže da nema jednoznačnog odgovora.

– Sve ovisi o konkretnom problemu, a često nije dovoljna samo jedna akcija ako se želimo uspješno i zauvijek riješiti vlage. Jedan je pristup ako vlaga probija stare podrumske zidove, drugi ako su zidovi vlažni zbog nedovoljne toplinske izolacije i slabe ventilacije prostora, treći ako je riječ o ravnom krovu koji treba sanaciju itd. Poznati su, nažalost, primjeri, gdje kod curenja krova nije ispitano stanje toplinske izolacije pa je krov samo prekriven novom hidroizolacijom.

Najlakše s balkonom

Tada se zarobljena vlaga u toplinskoj izolaciji pojavljuje kao curenje, pri najtoplijem sunčanom vremenu. Kad joj se novom dobrom hidroizolacijom spriječi put, onda se procjeđuje prema dolje ili uz zidove, na spoju krovne plohe i zida – iznosi naša sugovornica.

Odstranjivanje vlage u stanu ili kući, stoga, često zahtijeva ozbiljne građevinske zahvate. Na sreću, ima situacija u kojima se problem može riješiti jednostavnije i jeftinije.

– Ako se, recimo, radi o natkrivenom balkonu, na kojem su popucale fuge između pločica, pa su možda i pločice same postale porozne, onda se sredstvima za impregnaciju mogu riješiti problemi na neko vrijeme. Danas postoje razni kemijski proizvodi koji nude rješenja tzv. bešavnih hidroizolacija, u obliku višeslojnih armiranih premaza. Na neke se mogu nalijepiti nove pločice ili su UV stabilni i pogodni za terase na kojima nema puno „štrapaca“. U svakom slučaju, proizvod treba odabrati prema mjestu ugradnje i zahtjevima koji se na njega postavljaju.

Varikina dezinficira

Blic-sanacije vlažnih zidova raznim sredstvima iz trgovine, pranje i dezinfekcija plijesni varikinom i sl. sam svoj majstor-metode, mogu pomoći, ali pitanje na koliko dugo. Naša sugovornica zagovara redovito provjetravanje.

– Domovi su nam uglavnom „dehidrirani“ zbog grijanja, u njima je puno prašine i statičkog elektriciteta. A sve zato što novi građevni materijali smanjuju neželjene toplinske gubitke kroz stare prozore i vrata koja ne „dihtaju“. Tako npr. ugradimo savršenu novu stolariju, nema više propuha, a i zvučno ste dobili savršenu izolaciju, ali nema ni ventilacije. Stoga, ako nemate sofisticirane uređaje koji reguliraju izmjenu zraka u vašem prostoru, činite što i naše bake – „proluftajte“ stan, kuću ujutro kad se dignete i prije spavanja. I to čak i ako živite u centru grada zagađenom smogom. Svježina će donijeti i ugodu i osjećaj topline.

Što valja znati o vlagi i koje majstore pozvati:

1. Raspitajte se prije kupnje kod upravitelja zgrade, susjeda… Pitajte i prodavatelja stana te projektanta je li u zgradi već bilo o problema s vlagom. Koristite i sva čula: oči, nos, uši…. Vlažni se prostori prije svega odaju mirisom. Stoga, napravite temeljitu inspekciju svoje potencijalne buduće imovine i ne ustručavajte se “pronjuškati” po stanu i dobro pogledati po uglovima, stropu, oko prozora i dimnjaka ima li tragova vlage ili plijesni.

2. Dva su glavna uzroka vlažnih zidova Treba razlikovati vlagu koja je nastala zbog curenja i vlagu koja nastaje zbog kondenziranja. Vlaga zbog curenja posljedica je loše hidroizolacije, a odaju je uglavnom žute i smeđe mrlje. Vlaga od kondenziranja posljedica je nedovoljne toplinske izolacije i loše ventilacije prostora. Kako su, pak, različiti uzroci, tako i rješenje zahtijeva različite pristupe.

3. Obratite se stručnjacima

Oni će znati kako vaš dom učiniti suhim. U toj akciji ponekad će trebati izolateri, vodoinstalateri ili neki treći stručnjaci, ali ponajprije arhitekt koji će vas upozoriti na moguće probleme, eventualno napraviti toplinski proračun gubitaka topline i sugerirati vam da ugradite toplinsku fasadu ili dodate toplinsku izolaciju na krov. Hidroizolaciju možda u konačnici uopće neće trebati dirati.

4. Plijesan na vanjskim zidovima znači da trebate fasadera.

Ako se prostor koji nije dovoljno toplinski izoliran, ne provjetrava, već na početku sezone grijanja pojavit će se plijesan na unutrašnjosti vanjskih zidova (iznad i oko prozora, u uglovima prostorije i sl.) U tom slučaju potrebna je pomoć ne izolatera, već fasadera te nova toplinska fasada. A bilo bi dobro da arhitekt prvo napravi proračun fizike zgrade i kaže koja je vrsta i debljina toplinske izolacije potrebna.

5. U podrumskom zidu presijecite kapilarnu vlagu Ako je riječ o podrumskim zidovima, valja otkopati zemlju oko objekta do donje kote temelja, injektirati “kemiju” radi presijecanja kapilarne vlage, ugraditi hidroizolaciju s vanjske strane zida i napraviti drenažu oko cijelog objekta. Ako se podrumski prostor bude grijao, dobro je dodati s vanjske strane zida i toplinsku izolaciju, kao što je npr. ekstrudirani polistiren (XPS).

U 90% slučajeva hidroizolacija procuri zbog naknadnih radova

Zvuči banalno, ali krovna izolacija može propuštati jer je netko naknadno ugrađivao satelitsku antenu i probušio hidroizolaciju.

U starim zgradama često ima vlage koja se kapilarno penje iz podrumskih prostorija jer u temeljima nije napravljena hidroizolacija.

Krov zna vlažiti i samo zato što dimnjak nije dovršen i nema kapu pa curi ispod hidroizolacije koja je u odličnom stanju.

Dotrajalost bitumenskih ljepenki, kojima su počesto izolirani krovovi, često uzrokuje curenje, a rješenje je zamjena ljepenke.

Kod sanacije ravnih krovova valja ispitati je li toplinska izolacija navlažena. Ako je jako zasićena vlagom, treba je zamijeniti novom i tek onda postavljati hidroizolaciju.

Slivnike treba čistiti najmanje dva puta godišnje i nakon većeg nevremena. Voda se vraća kad lišće začepi slivnik i tada počinje curiti.

(gradacac.org/vecernji.hr)

Comments are closed.